Zlatan Vrkljan: Nove slike
3. svibnja - 3. srpnja 2018.


Više o izložbi:

ISTINA U SLIKARSTVU
Iz predgovora akademika Tonka Maroevića:

„Kako ovom novom izložbom Vrkljan nastavlja na motivskim i morfološkim premisama radova od prije nekoliko godina, svojim ću tekstom također pokušati nastaviti gdje sam prilikom predstavljanja „Zagrebačke škole“ stao. Svjestan sam da govorim o opusu u zreloj i zaokružujućoj fazi, da pišem o slikarstvu izrazite autoreferencijalnosti i metamedijske svijesti, da razmišljam o djelima velike metjerske uvjerljivosti i ništa manje imaginativne i refleksivne zauzetosti.

…za Zlatana Vrkljana istina u slikarstvu sadržana je podjednako u naravi pigmenta i veziva, u odsjaju ili zagasitosti površine, u gipkosti ili suzdržanosti geste, u evidentnoj ili latentnoj ikoničnosti, u preljevima ili kontrastima tonova, u odmjerenosti ili dinamičnosti raspoređenih elemenata itd.
Jednom riječju, Vrkljan također smatra kako služi istini slikarstva, ili je pak dostiže, kad ima povjerenja u vlastita sredstva i nastoji iskoristiti njihove raznovrsne potencijale, kad vidljivo i nevidljivo kaptira u odgovarajuće osjetljive prijemnike, kad optičke poticaje transformira u svojevrsna magnetna polja, kad sjećanja i uspomene prevodi u plošne znakove, kad želje i doživljaje interpretira kao vizualno ulančane i umrežene energetske emanacije.

Figurativno i apstraktno kod njega se nadopunjuju iznimnom prirodnošću, a tradicijsko i inovativno također se iznimno skladno prepliću. Svoja znanja i umijeća, kao i svoje dvojbe i neizvjesnosti, odavno je želio podijeliti s drugima, onako kako je u usporedbi s ostalima nastojao provjeriti i produbiti vlastita iskustva.

Kroz puna četiri desetljeća Vrkljan uspostavlja svoj kreativni (a ne puko interpretativni) dijalog sa svojim likovima – kako bi Baudelaire formulirao – svjetionicima, jer odavno su nastala i djela amblematičnih naslova, kao što su „Za Verrocchia“, „Za Velasqueza“ i „Za Testena“.
…Tipološki i količinski izložbom dominira serija portreta moćnih slikarskih individualnosti, već preminulih mogućih uzora i dragih kolega, a svaki je predstavljen u simbiozi prepoznatljiva fizičkog lika i karakterističnog ostvarenja, odgovarajuće stilske parcele.

…U punom posjedu ekspresivnih moći i metjerskih zahtjeva slikar je u stanju spustiti se i na razinu „žanra“, ponuditi nam tradicionalne obiteljske prikaze: „TZNSPF“ i „Šimraci“, odnosno genealogiju svoje repate pasmine: „Moje pseće društvo“. Umjesto zahtjevnijih i načelno zauzetijih radova, umjesto programatskih i mentalno radikalnijih slika, čini nam se sretno poantirati izložbu djelima veće komunikativnosti i svojevrsne popularizacije prikazivačke vještine, jer Vrkljanovo slikarstvo može djelovati i djeluje i na više razina.“
_____________________________________________


Boris Bućan: "Sretni ljudi"
14.11.-10.12.2017.

Izložba recentnih radova akademika Borisa Bućana pod nazivom „Sretni ljudi“ otvara se u utorak 14. studenog 2017. u 19 sati, a ostaje otvorena do 10. prosinca 2017.
Galerija II. i Galerija III.


_____________________________________________



Zlatko Bourek: Slike
21.11. – 17.12.2017.

U Gliptoteci HAZU 21.studenog 2017. otvara se izložba Zlatko Bourek – Slike. Na izložbi će biti prezentirano 46 slika u izboru autora, a radi se većinom o novijim radovima, uz nekoliko referentnih primjera iz njegova ranijeg stvaralaštva.

Motivi Bourekovih slika ostaju nepromijenjeni. Inspiracija mu je oduvijek njegova rodna Slavonija – rijeke Drava, Dunav, Vuka, Orljava, čiklovi, poplave, ratna stradanja...
Ovim temama Bourek pristupa na svoj karakterističan način. Duhovito, s elementima erotike i ironije, prikazuje svijet onako kako ga sam vidi - jednostavno, iskreno, s nostalgijom, ali i nadom u svjetliju budućnost.

Zlatko Bourek jedinstven je umjetnik na hrvatskoj kulturnoj sceni. Rođen je 1929. U Slavonskoj Požegi. Nakon djetinjstva provedenog u Slavoniji diplomirao je kiparstvo 1955. u klasi prof. Koste Angelija Radovanija na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu.
U bogatoj karijeri okušao se u gotovo svim likovnim vrstama i tehnikama te se dokazao u raznim oblicima kazališnog stvaralaštva kao što su scenografija, kostimografija i režija, a afirmirao se i kao autor niza nagrađenih crtanih filmova.
Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te je dobitnik velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada. Danas živi i djeluje u Zagrebu.

Izložba u Gliptoteci biti će otvorena do 7. siječnja 2018.

________________________________________________________

Suvremena japanska grafika – 50 umjetnika
11.- 31. listopada 2017.
Galerija II, III

Predstavljeni su svi naraštaji grafičara od onih starijih i svjetski prepoznatih do najmlađe generacije koja je po mnogočemu različita od starijih kolega, predstavnika originalnog jezika „japanske mokuhange“. Riječ je o drevnoj japanskoj tehnici drvoreza (tiska s vodenim pigmentima s više drvenih matrica), dijelu bogate japanske tradicije iz koje mlađa generacija crpi inspiraciju, istovremeno uvodeći nove trendove u izradi grafika.

Spoj modernog i drevnog na jedinstven način daje nove rezultate bez sličnog primjera u povijesti umjetnosti, a koji su utjecali na svjetski razvoj i razumijevanje jezika grafičke umjetnosti, koji se sa stoljećima mijenja u nov likovni jezik. U likovnom smislu predstavljene su sve danas poznate originalne grafičke tehnike, od kojih mnoge imaju korijene u drevnim tehnikama korištenim prije više od dvjesto godina. Mnoge tehnike su se razvijale u likovnim pokretima kao što su Ukiyo-e i Sosaku-hanga, razdobljima likovnog stvaralaštva koja su ostavila veliki trag u Japanu i u svjetskoj baštini grafičkog jezika.

 
 
PUSTINJA BLACA – KULTURNI KRAJOLIK,
Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Medvedgradska ul. 2, Zagreb.
20. rujna 2017. - 29. listopada 2017.
Galerija I

ORGANIZATORI: Centar za kulturu Brač, Konzervatorski odjel u Splitu, Splitsko-dalmatinska županija, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

AUTORI IZLOŽBE: dr. sc. Radoslav Bužančić, dr. sc. Vanja Kovačić iz Konzervatorskog odjela u Splitu i Jasna Dajanović iz Centra za kulturu Brač

AUTORI FOTOGRAFIJA: Aleksandar Kukec, Živko Bačić, Kristijan Brkić, Franjo Mlinac, Mario Romulić, Damir Šojat

O izložbi:
Poljički su svećenici u 16. stoljeću naselili špilju u kanjonu Blaca, suhog korita bujice, koja vodi do mora na južnoj strani otoka Brača. Svećenički eremitorij nazvan Pustinja Blaca u 19. st. dobio je svoj današnji izgled ostvarivši spoj tradicionalnih odlika poljičkih i bračkih zaseoka i udobnosti srednjoeuropskog građanskog stanovanja. Blaca nisu samo iznimno vrijedno kulturno dobro, ona su apsolutna točka u prostoru, središte cjelovitog i zaokruženog ekosustava kojem pripadaju vinogradi i maslinjaci te pastirski zaseoci s pašnjacima u prirodnom krajoliku nenaseljene, južne, strane otoka. Tijekom četiriju stoljeća postojanja svećeničke zajednice temeljene na Pravilniku upravljanja Pustinja Blaca bila je model uređene zajednice i uravnoteženog gospodarenja prirodnim okolišem. Pustinjaci su prepoznavali preobrazbe krajolika i rješavali prirodne zagonetke, posebno promatrajući nebo, Mjesečeve mijene i putanje zvijezda. Blatačka knjižnica posjeduje različita izdanja liturgijskih knjiga na hrvatskom i latinskom jeziku od 16. do 19. stoljeća, izdanja rimskih klasika i astronomske priručnike te svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini ove zajednice.
Zajednička tema Dana europske baštine u 2017. godini Baština i priroda: krajolik mogućnosti, kojom se želi naglasiti povezanost čovjeka s prirodom te potreba istraživanja njezinih raznolikosti i kulturnih vrijednosti s ciljem očuvanja prirode, baštine i krajolika za buduće generacije, program je na kojem se temelji upravljanje i održavanje Pustinje Blaca u suvremenim okolnostima. Kao eksperimentalni projekt uređenja kultiviranog krajolika Blaca predstavljaju jedinstvenu priliku za proučavanje i čuvanje tradicionalne ekološke ravnoteže u prostoru između kultiviranog i divljeg izvornog otočkog pejsaža. U posljednja četiri desetljeća izvršeni su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom sklopu, njegovom inventaru te stabilizaciji neposredne geomorfološke strukture, a od 2007. provode se aktivnosti integralne zaštite u sklopu šire definiranog programa Ekomuzeja Pustinja Blaca.