Boris Bućan: "Sretni ljudi"
14.11.-10.12.2017.

Izložba recentnih radova akademika Borisa Bućana pod nazivom „Sretni ljudi“ otvara se u utorak 14. studenog 2017. u 19 sati, a ostaje otvorena do 10. prosinca 2017.
Galerija II. i Galerija III.


_____________________________________________



Zlatko Bourek: Slike
21.11. – 17.12.2017.

U Gliptoteci HAZU 21.studenog 2017. otvara se izložba Zlatko Bourek – Slike. Na izložbi će biti prezentirano 46 slika u izboru autora, a radi se većinom o novijim radovima, uz nekoliko referentnih primjera iz njegova ranijeg stvaralaštva.

Motivi Bourekovih slika ostaju nepromijenjeni. Inspiracija mu je oduvijek njegova rodna Slavonija – rijeke Drava, Dunav, Vuka, Orljava, čiklovi, poplave, ratna stradanja...
Ovim temama Bourek pristupa na svoj karakterističan način. Duhovito, s elementima erotike i ironije, prikazuje svijet onako kako ga sam vidi - jednostavno, iskreno, s nostalgijom, ali i nadom u svjetliju budućnost.

Zlatko Bourek jedinstven je umjetnik na hrvatskoj kulturnoj sceni. Rođen je 1929. U Slavonskoj Požegi. Nakon djetinjstva provedenog u Slavoniji diplomirao je kiparstvo 1955. u klasi prof. Koste Angelija Radovanija na Akademiji primijenjenih umjetnosti u Zagrebu.
U bogatoj karijeri okušao se u gotovo svim likovnim vrstama i tehnikama te se dokazao u raznim oblicima kazališnog stvaralaštva kao što su scenografija, kostimografija i režija, a afirmirao se i kao autor niza nagrađenih crtanih filmova.
Izlagao je na mnogim samostalnim i skupnim izložbama u Hrvatskoj i inozemstvu te je dobitnik velikog broja domaćih i međunarodnih nagrada. Danas živi i djeluje u Zagrebu.

Izložba u Gliptoteci biti će otvorena do 7. siječnja 2018.

________________________________________________________

Suvremena japanska grafika – 50 umjetnika
11.- 31. listopada 2017.
Galerija II, III

Predstavljeni su svi naraštaji grafičara od onih starijih i svjetski prepoznatih do najmlađe generacije koja je po mnogočemu različita od starijih kolega, predstavnika originalnog jezika „japanske mokuhange“. Riječ je o drevnoj japanskoj tehnici drvoreza (tiska s vodenim pigmentima s više drvenih matrica), dijelu bogate japanske tradicije iz koje mlađa generacija crpi inspiraciju, istovremeno uvodeći nove trendove u izradi grafika.

Spoj modernog i drevnog na jedinstven način daje nove rezultate bez sličnog primjera u povijesti umjetnosti, a koji su utjecali na svjetski razvoj i razumijevanje jezika grafičke umjetnosti, koji se sa stoljećima mijenja u nov likovni jezik. U likovnom smislu predstavljene su sve danas poznate originalne grafičke tehnike, od kojih mnoge imaju korijene u drevnim tehnikama korištenim prije više od dvjesto godina. Mnoge tehnike su se razvijale u likovnim pokretima kao što su Ukiyo-e i Sosaku-hanga, razdobljima likovnog stvaralaštva koja su ostavila veliki trag u Japanu i u svjetskoj baštini grafičkog jezika.

 
 
PUSTINJA BLACA – KULTURNI KRAJOLIK,
Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Medvedgradska ul. 2, Zagreb.
20. rujna 2017. - 29. listopada 2017.
Galerija I

ORGANIZATORI: Centar za kulturu Brač, Konzervatorski odjel u Splitu, Splitsko-dalmatinska županija, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

AUTORI IZLOŽBE: dr. sc. Radoslav Bužančić, dr. sc. Vanja Kovačić iz Konzervatorskog odjela u Splitu i Jasna Dajanović iz Centra za kulturu Brač

AUTORI FOTOGRAFIJA: Aleksandar Kukec, Živko Bačić, Kristijan Brkić, Franjo Mlinac, Mario Romulić, Damir Šojat

O izložbi:
Poljički su svećenici u 16. stoljeću naselili špilju u kanjonu Blaca, suhog korita bujice, koja vodi do mora na južnoj strani otoka Brača. Svećenički eremitorij nazvan Pustinja Blaca u 19. st. dobio je svoj današnji izgled ostvarivši spoj tradicionalnih odlika poljičkih i bračkih zaseoka i udobnosti srednjoeuropskog građanskog stanovanja. Blaca nisu samo iznimno vrijedno kulturno dobro, ona su apsolutna točka u prostoru, središte cjelovitog i zaokruženog ekosustava kojem pripadaju vinogradi i maslinjaci te pastirski zaseoci s pašnjacima u prirodnom krajoliku nenaseljene, južne, strane otoka. Tijekom četiriju stoljeća postojanja svećeničke zajednice temeljene na Pravilniku upravljanja Pustinja Blaca bila je model uređene zajednice i uravnoteženog gospodarenja prirodnim okolišem. Pustinjaci su prepoznavali preobrazbe krajolika i rješavali prirodne zagonetke, posebno promatrajući nebo, Mjesečeve mijene i putanje zvijezda. Blatačka knjižnica posjeduje različita izdanja liturgijskih knjiga na hrvatskom i latinskom jeziku od 16. do 19. stoljeća, izdanja rimskih klasika i astronomske priručnike te svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini ove zajednice.
Zajednička tema Dana europske baštine u 2017. godini Baština i priroda: krajolik mogućnosti, kojom se želi naglasiti povezanost čovjeka s prirodom te potreba istraživanja njezinih raznolikosti i kulturnih vrijednosti s ciljem očuvanja prirode, baštine i krajolika za buduće generacije, program je na kojem se temelji upravljanje i održavanje Pustinje Blaca u suvremenim okolnostima. Kao eksperimentalni projekt uređenja kultiviranog krajolika Blaca predstavljaju jedinstvenu priliku za proučavanje i čuvanje tradicionalne ekološke ravnoteže u prostoru između kultiviranog i divljeg izvornog otočkog pejsaža. U posljednja četiri desetljeća izvršeni su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom sklopu, njegovom inventaru te stabilizaciji neposredne geomorfološke strukture, a od 2007. provode se aktivnosti integralne zaštite u sklopu šire definiranog programa Ekomuzeja Pustinja Blaca.