Suvremena japanska grafika – 50 umjetnika
11.- 31. listopada 2017.
Galerija II, III

Predstavljeni su svi naraštaji grafičara od onih starijih i svjetski prepoznatih do najmlađe generacije koja je po mnogočemu različita od starijih kolega, predstavnika originalnog jezika „japanske mokuhange“. Riječ je o drevnoj japanskoj tehnici drvoreza (tiska s vodenim pigmentima s više drvenih matrica), dijelu bogate japanske tradicije iz koje mlađa generacija crpi inspiraciju, istovremeno uvodeći nove trendove u izradi grafika.

Spoj modernog i drevnog na jedinstven način daje nove rezultate bez sličnog primjera u povijesti umjetnosti, a koji su utjecali na svjetski razvoj i razumijevanje jezika grafičke umjetnosti, koji se sa stoljećima mijenja u nov likovni jezik. U likovnom smislu predstavljene su sve danas poznate originalne grafičke tehnike, od kojih mnoge imaju korijene u drevnim tehnikama korištenim prije više od dvjesto godina. Mnoge tehnike su se razvijale u likovnim pokretima kao što su Ukiyo-e i Sosaku-hanga, razdobljima likovnog stvaralaštva koja su ostavila veliki trag u Japanu i u svjetskoj baštini grafičkog jezika.

 
 
PUSTINJA BLACA – KULTURNI KRAJOLIK,
Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Medvedgradska ul. 2, Zagreb.
20. rujna 2017. - 29. listopada 2017.
Galerija I

ORGANIZATORI: Centar za kulturu Brač, Konzervatorski odjel u Splitu, Splitsko-dalmatinska županija, Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture

AUTORI IZLOŽBE: dr. sc. Radoslav Bužančić, dr. sc. Vanja Kovačić iz Konzervatorskog odjela u Splitu i Jasna Dajanović iz Centra za kulturu Brač

AUTORI FOTOGRAFIJA: Aleksandar Kukec, Živko Bačić, Kristijan Brkić, Franjo Mlinac, Mario Romulić, Damir Šojat

O izložbi:
Poljički su svećenici u 16. stoljeću naselili špilju u kanjonu Blaca, suhog korita bujice, koja vodi do mora na južnoj strani otoka Brača. Svećenički eremitorij nazvan Pustinja Blaca u 19. st. dobio je svoj današnji izgled ostvarivši spoj tradicionalnih odlika poljičkih i bračkih zaseoka i udobnosti srednjoeuropskog građanskog stanovanja. Blaca nisu samo iznimno vrijedno kulturno dobro, ona su apsolutna točka u prostoru, središte cjelovitog i zaokruženog ekosustava kojem pripadaju vinogradi i maslinjaci te pastirski zaseoci s pašnjacima u prirodnom krajoliku nenaseljene, južne, strane otoka. Tijekom četiriju stoljeća postojanja svećeničke zajednice temeljene na Pravilniku upravljanja Pustinja Blaca bila je model uređene zajednice i uravnoteženog gospodarenja prirodnim okolišem. Pustinjaci su prepoznavali preobrazbe krajolika i rješavali prirodne zagonetke, posebno promatrajući nebo, Mjesečeve mijene i putanje zvijezda. Blatačka knjižnica posjeduje različita izdanja liturgijskih knjiga na hrvatskom i latinskom jeziku od 16. do 19. stoljeća, izdanja rimskih klasika i astronomske priručnike te svjedoči o duhovnoj i kulturnoj razini ove zajednice.
Zajednička tema Dana europske baštine u 2017. godini Baština i priroda: krajolik mogućnosti, kojom se želi naglasiti povezanost čovjeka s prirodom te potreba istraživanja njezinih raznolikosti i kulturnih vrijednosti s ciljem očuvanja prirode, baštine i krajolika za buduće generacije, program je na kojem se temelji upravljanje i održavanje Pustinje Blaca u suvremenim okolnostima. Kao eksperimentalni projekt uređenja kultiviranog krajolika Blaca predstavljaju jedinstvenu priliku za proučavanje i čuvanje tradicionalne ekološke ravnoteže u prostoru između kultiviranog i divljeg izvornog otočkog pejsaža. U posljednja četiri desetljeća izvršeni su opsežni konzervatorsko-restauratorski radovi na muzejskom sklopu, njegovom inventaru te stabilizaciji neposredne geomorfološke strukture, a od 2007. provode se aktivnosti integralne zaštite u sklopu šire definiranog programa Ekomuzeja Pustinja Blaca.